Quantcast
Channel: Hrvatski radio, HRT – HR 3 - Slušaonica
Viewing all articles
Browse latest Browse all 18067

Tragom glazbe - Glazbena moderna u Hrvatskoj

$
0
0
Glazbena moderna u Hrvatskoj Moderna se u nas u prvom redu povezuje s književnošću i glavnim predstavnicima Jankom Leskovarem i Antunom Gustavom Matošem, čija smrt 1914. označava kraj književne moderne u nas. Modernu ćemo susresti i na području likovne umjetnosti, i to prvenstveno na području slikarstva, gdje se ističu Bukovac, Iveković, Čikoš Sesija i drugi. Ne treba zaboraviti ni modernu u kiparstvu, čiji je glavni predstavnik jedan od naših najvećih kipara uopće, Ivan Meštrović. No što je s glazbenom modernom u nas? Kako bismo došli do odgovora na to pitanje, konzultirat ćemo radove hrvatskih muzikologa i pokušati u njima pronaći tragove pojma hrvatska glazbena moderna. U najznačajnije predstavnike hrvatske glazbene moderne ubrajamo pet skladatelja, Vjekoslava Rosenberga-Ružića, Blagoja Bersu, Franju Dugana, Josipa Hatzea i najmlađu od njih Doru Pejačević, rođenu u Budimpešti 1885. godine. Najstariji među njima, Rosenberg-Ružić, rođen je 1870., u godini kada Zajc tek dolazi u Zagreb tj. kada formalno započinje Zajčevo doba u povijesti hrvatske glazbe, dok je posljednji od njih umro 1959. godine, dakle samo dvije godine prije prvog Muzičkog biennalea u Zagrebu. Glazbenu modernu u nas karakteriziraju tri specifičnosti: internacionalnost, inovativnost i stilski pluralizam. Svi glavni predstavnici školovali su se u inozemstvu: Josip Hatze studirao u Pesaru kod Pietra Mascagnia, Dora Pejačević živjela je u Dresdenu i Münchenu a Franjo Dugan u Berlinu, dok su se Rosenberg-Ružić i Bersa školovali u Beču. Skladatelji hrvatske glazbe moderne po mnogome su prvi u hrvatskoj povijesti glazbe i po količini inovativnosti u svojim djelima ne zaostaju npr. od ilirskih skladatelja. Rosenberg-Ružić piše prvu klavirsku sonatu 1891. godine, Franjo Dugan prvu violinsku sonatu 1908. godine. Prvi klavirski koncert skladala je 1913. godine Dora Pejačević a prvi orguljski koncert nastao je iste godine iz pera Franje Lučića. Treća karakteristika glazbene moderne u nas je stilski pluralizam. Kao ni u likovnoj ili književnoj moderni, ni u glazbenoj moderni ne susrećemo jedinstvene stilske osobine. Najbolji primjer za tu tvrdnju predstavlja opus Blagoja Berse, koji je ranije zbog različitih smjernica kojima se služio proglašavan eklektikom.

Viewing all articles
Browse latest Browse all 18067

Trending Articles


Devetnica svetom Antunu Padovanskom


Oluja u raju - epizoda 7


Savet majstora: kako pravilno skinuti krilo prozora


Osveta ljubavi - Pasion de Gavilanes - epizoda 1


Napusteni andjeo - epizoda 155


Zabranjena jabuka – 50. i 51. epizoda


Bolji zivot - epizoda 47


Leona Ruljančić


Divlji – 30. epizoda!


Župne obavijesti 6.11.2016.