Danas će biti riječi o ruševinama antičkog grada Palmire, jednog od najvažnijih lokaliteta na Bliskom istoku i najvećega u Siriji, koji od 1980. ima atribut svjetske baštine.
Povod je tragična sudbina tog spomenika, koji od svibnja ove godine razaraju militanti takozvane Islamske države, pošto su ga osvojili u ofanzivi zvanoj Palmira.
Poput Hatre, Nimruda, Dur Šárukina, odnosno Kórsabada, asirskih kipova u Muzeju starina u Mosulu, na red je došao pustinjski grad Palmira. Uništavanje spomenika određeno je, kao što je poznato, ideološkim fanatizmom džihadista, koji spomenike svih drugih kultura i razdoblja smatraju uvredom za islam i svojeg boga. "Prorok naređuje da se uklone", objavljuju na internetu cijelom svijetu. No, to ih ne smeta da ne opljačkaju sva prenosiva kulturna blaga, prodaju ih na ilegalnom tržištu umjetnina i tako financiraju svoje terorističke akcije.
Kao i drugdje, i u Palmiri su uništavanju spomenika prethodila masovna pogubljenja civila i vojnika. U kolovozu su u ime demonstracije pogubili osamdesetdvogodišnjeg glavnog arheologa Kalída-al Asáda, koji je više od pedeset godina radio u Palmiri i objesili njegovo tijelo na stup glavnog trga povijesnog grada. Potom su eksplozivom razorili hram Baal-Šamina, najpoznatiji spomenik Palmire. Sa zgražanjem i nemoći svjetska javnost gleda to razaranje svjetske baštine, koje očito ne mogu spriječiti ni vojne akcije ni napori UNESCO-a i srodnih organizacija.
Opravdana je bojazan da će na teritoriju koji drži takozvana Islamska država nestati najvažnija svjedočanstva povijesti i kulture drevnih staroorijentalnih civilizacija i antičke epohe, nastavi li se taj ikonoklastički proces, koji je bez premca.
↧